Planiranje obrazovno-vaspitnog rada - Centar za stručno obrazovanje

Loading...

Planiranje obrazovno-vaspitnog rada

Podgorica, 2006.

Zora Bogićević Planiranje obrazovno-vaspitnog rada 2006.

Izdavač Centar za stručno obrazovanje Za izdavača Duško Rajković Recenzija Radovan Damjanović Lektorisala Bojana Popadić Tehnička obrada Dejan Stanić Štampa -----------------Tiraž ------------------

2

Sadržaj Pripremanje i planiranje obrazovno-vaspitnog rada ..................................................... 5 Godišnji plan rada ............................................................................................. 7 Operativni plan rada ......................................................................................... 12 Plan nastavnog časa .......................................................................................... 15 Kontrola izvršenja plana .................................................................................... 16 Literatura ...................................................................................................... 17 Prilog I ......................................................................................................... 18 Prilog II ......................................................................................................... 20

3

4

Pripremanje i planiranje obrazovno–vaspitnog rada Svaka svjesna aktivnost čovjeka odvija se prema utvrđenom planu. Planiranje je aktivnost kojom se ljudi podstiču i usmjeravaju da na racionalan i što efikasniji način ostvare postavljene ciljeve u različitim društvenim djelatnostima. Obuhvata popis zadataka koje treba obaviti u određenom vremenu, pojedince i grupe koje ih realizuju, zatim oblike, metode, postupke i sredstva za ostvarivanje postavljenih ciljeva, kao i načine kontrole i procjene postignutih rezultata. Kako je i vaspitanje i obrazovanje veoma značajna i organizovana društvena djelatnost, planiranju u obrazovno-vaspitnom radu mora se posvetiti izuzetno velika pažnja. Za svako planiranje neophodno je odgovarajuće pripremanje. Zbog toga se pripremanje i planiranje obrazovnovaspitnog rada posmatra kao jedinstveni proces. Pošto je nastavnik organizator i nosilac nastavnog rada, njemu pripada primarna funkcija u pripremanju i planiranju toga rada. Pripremanje i planiranje je stalan proces i obaveza svakog nastavnika i zahtijeva od njega široko područje znanja, vještina i sposobnosti. Opšta načela kojih se treba pridržavati prilikom planiranja nastave su: - Plan treba da bude realan i ostvarljiv, da odgovara uslovima u kojima će se realizovati i mogućnostima grupe/odjeljenja koja će u tom neposredno učestvovati. - Program iz jednog predmeta predviđen za nastavnu godinu ne može se mehanički dijeliti na polugodišta, mjesece, sedmice i dane, već se mora voditi računa o tome da sve nastavne teme i oblasti nijesu istovjetne po složenosti i obimu i da je za njihovu obradu potrebno različito vrijeme. - Prilikom planiranja treba imati u vidu, kako povezanost nastavnih sadržaja u okviru jednog predmeta, tako i njegovu povezanost sa drugim predmetima. Takođe, treba imati u vidu prirodu i specifičnost nastavnih sadržaja i složenost ciljeva iz pojedinih predmeta. Pripremanjem i planiranjem nastavnog rada obezbjeđuje se: - ravnomjerna obrada nastavne građe tokom cijele školske godine; - sistematičnost u radu, pravilan redosljed obrade građe; - odabir odgovarajućih sadržaja i određivanje konkretnih zadataka na osnovu analize ciljeva i u zavisnosti od njihove složenosti i vrste; - utvrđivanje načina provjere ostvarenosti postavljenih ciljeva; - osiguravanje pretpostavki za ostvarivanje postavljenih zadataka u predviđenoj jedinici vremena; - blagovremena odgovarajuća priprema (metodička, organizaciona i materijalna) nastavnog rada; - unaprjeđenje elemenata obrazovno-vaspitnog rada nakon njegove realizacije, u skladu sa rezultatima evaluacije; - omogućavanje drugim nastavnicima uvid u dinamiku, u zadatke i ciljeve koji se ostvaruju kroz nastavu pojedinih predmeta, u cilju uspostavljanja korelativne veze među predmetima.

5

Priprema i planiranje nastavnog rada obuhvata četiri aspekta: - teorijski aspekt - obuhvata analizu programa (kataloga znanja) predmeta, odnosno analizu sadržaja i ciljeva koji se žele ostvariti; - organizacioni aspekt – izbor metoda i oblika rada, raspored nastavne materije na časove; - materijalni aspekt – priprema nastavnih sredstava i pomagala, priprema prostora za realizaciju nastave; - administrativni aspekt – obuhvata prva tri – predstavlja izradu pisanih dokumenata planova, koji predstavljaju sintezu ukupne metodičke pripreme nastavnika. Rezultat pripremanja i planiranja nastave su godišnji (globalni) planovi, operativni planovi i planovi nastavnih časova.

6

Godišnji plan rada Izrada godišnjeg plana rada pretpostavlja da se na osnovu postavljenih ciljeva i predviđenih programskih zahtjeva, izvrši njihova neophodna dalja razrada i konkretizacija i definiše ono što se želi postići ukupnom obrazovno-vaspitnom aktivnošću. U godišnjem planu se postavljaju opšti zahtjevi obrazovno-vaspitnog rada: nastavne teme odnosno oblasti ili cjeline sa brojem časova; korelacija (vremenska i sadržajna) u okviru različitih nastavnih područja; predviđanje obaveza i zadataka u okviru ostalih, nastavnih i vannastavnih, oblika pedagoškog rada (dopunskog i dodatnog rada, takmičenja, susreta učenika, slobodnih aktivnosti i dr.); izrada školskih i domaćih zadataka; učešće stručnih službi u planiranju i realizovanju obrazovno-vaspitnog rada (pedagoga, psihologa, bibliotekara); saradnja sa institucijama i službama izvan škole (preduzeća, ustanove) i kulturnim institucijama, saradnja sa roditeljima i sredinom, praćenje postignuća učenika i slično. Model godišnjeg plana rada sadrži1: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

obrazovno-vaspitne ciljeve predmeta, raspored nastavne građe po časovima, spisak udžbenika za učenike, stručnu literaturu za nastavnike, nastavne metode, oblike rada, nastavna sredstva / materijalne uslove, pismene i ostale zadatke, provjeravanje i ocjenjivanje znanja, pomoć učenicima, slobodne aktivnosti učenika / vannastavne aktivnosti, korelaciju sa ostalim predmetima, ostale aktivnosti nastavnika, prijedloge nastavnika za poboljšanje nastave / učenja.

Obrazovno-vaspitni ciljevi predmeta proizilaze iz prirode samog predmeta. Dati su u tački 3. kataloga znanja odnosno predmetnog programa. Nastavnik ih može dopuniti i konkretizovati. Raspored nastavne građe po časovima (shema 1), zahtijeva detaljno proučavanje predmetnog programa. Uzimajući u obzir ukupni fond časova dat nastavnim planom za konkretni predmet i značaj pojedine teme, odnosno nastavne oblasti ili cjeline, obzirom na složenost ciljeva koji se žele postići, svakoj temi, nastavnoj oblasti ili cjelini se dodjeljuje potrebno vrijeme za realizaciju, odnosno broj časova po svim tipovima časova. Kod maternjeg jezika broj časova se dodjeljuje oblastima jezika i književnosti i u zavisnosti od zahtjeva programa, u okviru ovih oblasti, broj časova za gramatiku, poznavanje pravopisa, kulturu čitanja i drugo i broj časova za teoriju kniževnosti i za konkretna književna djela. Kod stranog jezika polazi se od definisanih ciljeva, pa se „traže“ tekstovi, lekcije iz preporučenog udžbenika, kroz čiju će se realizaciju dostići ciljevi dati programom, a koji se odnose na slušanje, govor, čitanje, pisanje, leksiku, gramatiku i druga područja jezika. Tekstovima odnosno lekcijama se dodjeljuje broj časova. Određen broj časova u godišnjem planu nastavnik opredjeljuje za pismene zadatke, testove, sistematizaciju i, kod stranog jezika, za stručne tekstove.

1

Ovo je jedan od mogućih modela godišnjeg plana rada. Nastavnici mogu dodati i druge elemente i razraditi ih.

7

Redni broj

Tip časa Naziv nastavne teme (oblasti, cjeline)

Ukupno časova

Shema 1. - Raspored nastavne građe po časovima

Nadležni stručni organ odobrava upotrebu udžbenika za pojedine predmete. Okvirni spisak literature dat je i u predmetnom programu. Kada za određeni predmet nema udžbenika koji je rađen prema programu tog predmeta, nastavnik treba da na osnovu proučavanja i procjene, u saradnji sa aktivom, preporuči učenicima udžbenik koji najviše odgovara sadržajima i ciljevima programa predmeta. Ako je uz udžbenik rađena i radna sveska ili radni listovi, treba učenicima preporučiti i njih. Učenicima koji pokazuju veće interesovanje za proučavanje određenih sadržaja u odnosu na ono što je predviđeno programom i dato u udžbeniku, treba predložiti i vanudžbeničku literaturu (npr: enciklopedije, časopise, adrese sajtova). Na taj način se podržavaju i stimulišu interesovanja učenika i omogućava im se proširivanje i obogaćivanje znanja. Nastavnik planira upotrebu stručne literature i drugih izvora u cilju što kvalitetnije pripreme za obrazovno-vaspitni proces. Udžbenik koji je namijenjen učenicima ne može biti jedini izvor za pripremanje nastavnika za nastavni proces. Izbor i primjena nastavnih metoda zavisi od prirode sadržaja i ciljeva postavljenih programom, od uslova u kojim se nastava izvodi, razvojnih karakteristika i psihofizičkog uzrasta učenika. U plan rada nastavnik treba da upiše one metode rada koje će najčešće primjenjivati. Nastavnik pri tom treba da ima u vidu da li te metode izazivaju, kod što većeg broja učenika i što duže, osmišljene i relevantne aktivnosti, aktivnosti koje su u skladu sa prirodom sadržaja određene nastavne oblasti. Oblici rada proizilaze iz karaktera – značaja teme, odabranih sadržaja i postavljenih ciljeva, uslova u kojim se radi, kao i nastavnih metoda. Kao i kod nastavnih metoda u plan rada nastavnik treba da upiše one oblike koje će najčešće iprimjenjivati, imajući pri tom u vidu da se učenik kroz samostalno obavljanje određenih aktivnosti, sticanje i razvoj znanja, vještina i sposobnosti, osposobljava za uspješnije samostalno snalaženje u svakodnevnom životnom i radnom okruženju. Sadržajna struktura, metode i oblici rada, direktno su povezani sa materijalnom pripremom nastavnog rada. U zavisnosti od metodičkog oblikovanja rada zavisi izbor, priprema i izrada nastavnih sredstava i pomagala. Pravilna upotreba nastavnih sredstava direktno utiče na trajnost i primjenjivost znanja. Nastavnici određenog aktiva pribavljaju, pripremaju i provjeravaju funkcionalnost sredstava zajedno, njegujući pri tom timski rad i povećavajući na taj način kvalitet procesa nastave. Od izbora i primjene nastavnih metoda i oblika rada, kao i upotrebe odgovarajućih nastavnih sredstava zavisi uspješnost i kvalitet nastavnog rada. Nema modela na osnovu kog bi se moglo propisati metodičko oblikovanje nastave, jer ono, pored ostalog, zavisi i od vrste sadržaja i ciljeva, uzrasta učenika. Kao jedna od preporuka može biti približan psihološko-didaktički odnos percepcija i uspješnosti pamćenja, odnosno trajnosti znanja (Dejlova „kupa iskustva“). Ljudi pamte približno:

8

-

10% 20% 30% 50% 70% 90%

onog onog onog onog onog onog

što što što što što što

pročitaju, čuju, vide, čuju i vide, kažu i napišu, kažu dok nešto rade.

Poznato je i staro didaktičko pravilo: kaži, pokaži, uradi. Ovo su elementi o kojim treba razmišljati pri osmišljavanju procesa nastave. Pismeni i domaći zadaci, dnevnici rada, grafički radovi, seminarski i projektni zadaci, planirani u predmetnim programima odnosno katalozima znanja i dati kroz opštu formulaciju, treba da se se u planovima rada razrade i detaljnije objasne. Potrebno je definisati na koji način oni utiču na konačnu ocjenu, da li i u kom obimu se kod kuće mogu dovršiti na časovima započeti grafički radovi, obraditi izvještaji o eksperimentalnom radu i slično. Kod pismenih zadataka potrebno je definisati broj zadataka, period i trajanje, kao i kriterijum za ponavljanje zadatka sa uprošćenim zahtjevima, na primjer, ako najmanje 50% učenika ne uradi zadatak za pozitivnu ocjenu, on se ponavlja. Provjeravanje i ocjenjivanje nivoa i kvaliteta znanja i vještina je veoma važan dio nastavnog procesa. Taksonomska obrada ciljeva u predmetnim programima odnosno katalozima znanja čini proces provjeravanja i ocjenjivanja transparentnim. U godišnjem planu rada nastavnik treba da navede oblike provjeravanja znanja i kriterijume ocjenjivanja i da sa njima unaprijed upozna učenike. Primjer kriterijuma ocenjivanja uspeha učenika iz nastavnog predmeta, s obzirom na vrstu, obim i nivo usvojenih znanja i vještina: - Odličan: uočava bitno, logički povezuje činjenice i pojmove, samostalno zaključuje na osnovu datih podataka, kritički rasuđuje, vrjednuje rezultate, rješava probleme na nivou stvaralačkog mišljenja, ovladao vještinama na nivou samostalne i stvaralačke primjene u različitim i novim okolnostima. - Vrlo dobar: razumije i primjenjuje stečena znanja, samostalno praktično primjenjuje znanja i vještine u istim ili sličnim situacijama, ovladao vještinama na nivou samostalne primjene. - Dobar: shvata značenje naučenih sadržaja, objašnjava ih i povezuje, uočava bitno, ovladao vještinama na nivou primjene. - Dovoljan: usvojio osnovna znanja na nivou reprodukcije, ovladao vještinama na nivou primjene uz pomoć nastavnika. - Nedovoljan: nije usvojio osnovna znanja i vještine date predmetnim programom. Ako u toku godine učenici rade seminarske radove, kriterijum za vrjednovanje može biti: -

način postavljanja ciljeva, sadržaj i struktura rada, upotreba literature i drugih izvora, tehnička obrada.

Primjer za vrjednovanje pojedinih elemenata projektnih zadataka može biti: -

Priprema i planiranje obrađivane teme - do 15%. Izbor i upotreba odgovarajućih metoda rada - do 15%. Analiza, interpretacija i vrjednovanje rezultata - do 40%. Predstavljanje obrađivane teme u jezički i tehnički odgovarajućem obliku - do 10%. Odbrana - do 20%. 9

Ukoliko je zadatak vrjednovan bodovima, nastavnici treba da definišu odnos osvojenih bodova i brojčane ocjene petostepene skale ocjenjivanja, u skladu sa raspodjelom po modelu Gausove krive. U nastavnim planovima svih obrazovnih profila, u svim razredima, predviđen je po jedan čas slobodnih aktivnosti. Te časove ne treba izvoditi kao pojedinačne časove u okviru rasporeda, već kao sadržinske sklopove u grupisanom obliku. Škola u godišnjem planu, na osnovu objedinjenih predloga svih aktiva jednog odjeljenja, pravi programsku ponudu konkretnih aktivnosti i autonomna je u njihovoj realizaciji. Učenici među ponuđenim rješenjima biraju prema svojim interesovanjima željenu aktivnost. Slobodne aktivnosti/vannastavne aktivnosti omogućavaju i pomažu da učenici stiču znanja i pored nastavnog procesa da se pri tom upoznaju sa područjima koja nijesu predviđena predmetnim programom, razvijajući pri tom svoje sklonosti i talente, čuvajući tako svoju posebnost, poštujući različitost kod drugog, upoznajući pri tom svoje socijalno okruženje. Sama mogućnost izbora među pojedinim aktivnostima treba da promijeni kod učenika odnos prema radu i njegovu odgovornost za sopstvene odluke. Slobodne aktivnosti treba da razviju kod učenika osjećaj pripadnosti kolektivu i takmičarski duh, osjećaj za poštovanje i čuvanje različitosti na kulturnom i umjetničkom području, za uključivanje u kulturna događanja u okruženju, da razvijaju odgovorne i savjesne ličnosti, da upoznaju učenike sa načinima zaštite zdravlja i razvoj sopstvene odgovornosti za svoje zdravlje i zdravlje drugog, za čuvanje okoline i otklanjanju štetnih uticaja na prirodu. Primjer aktivnosti i tema koje se mogu ponuditi učenicima: -

sportski dani, posjete pozorištu, izložbama, upoznavanje sa kulturnim i istorijskim znamenitostima svog okruženja, dani prirode, obrada ekoloških problema, posjeta sajmovima (knjiga, informatike...), dani otvorenih vrata, posjete obrazovnim ustanovama, zaštita od požara, nenasilno rješavanje problema i konflikata, svijet mladih i njihov identitet, porodica kao zajednica ljubavi, pravilna ishrana, kako učiti i sticati radne navike, razvoj kvalitetnih odnosa u školi, zdravi stilovi života, kako pomoći drugima, odnosi među polovima, sloboda i odgovornost, ljudsko dostojanstvo i ljudska prava, kuda nakon srednje škole, štetnost alkohola, droge, pušenja i slično.

Aktivnosti za jedno odjeljenje dogovaraju svi stručni aktivi tog odjeljenja i mogu se realizovati zajedno sa drugim odjeljenjima, u zavisnosti od interesovanja učenika. Neke od njih, na primjer sportski dani ili dani otvorenih vrata, mogu se organizovati za čitavu školu. Pomoć učenicima obuhvata tri kategorije učenika: - učenike sa smetnjama u razvoju, - učenike koji postižu lošije rezultate, - nadarene učenike.

10

Učenicima sa smetnjama u razvoju treba omogućiti punu socijalizaciju. U tom smislu nastavnici treba da planiraju načine za pomoć učenicima, u skladu sa iskazanim željama i potrebama učenika. Nadarenim učenicima treba organizovati dodatnu nastavu, pomoći im davanjem uputstava za individualno savlađivanje gradiva, uputiti ih na dodatnu literaturu i druge izvore, pomoći im pri radu u laboratorijama i slično. Za učenike koji postižu lošije rezultate u učenju treba organizovati dopunsku nastavu. Takođe, učenike sa boljim uspjehom treba podsticati da pomažu onim sa slabijim uspjehom i osmišljavati aktivnosti kroz koje se ta pomoć može realizovati. Sve aktivnosti vezane za pomoć učenicima treba da se nađu u godišnjem planu rada nastavnika. Korelacija omogućava funkcionalno povezivanje građe različitih predmeta u jedinstven nastavni proces obrazovanja i vaspitanja. Takođe, prilikom planiranja treba imati u vidu povezanost sadržaja u okviru jednog predmeta. U godišnji plan svog rada nastavnik treba da unese i ostale aktivnosti kao što su: organizacija takmičenja i susreta škola, stručno usavršavanje, mentorski rad, pripremanje učenika za praktični, završni i stručni ispit, organizacija stručnih ekskurzija, aktivnosti vezane za unaprjeđenje nastave.

11

Operativni plan rada Elementi koji su u godišnjem planu rada dati u opštem obliku u operativnom planu rada se konkretizuju, bliže određuju, kako bi program postao primjenjiv za nastavnu praksu. Nastavne teme, oblasti ili cjeline, navedene u godišnjem planu rada, razlažu se na nastavne jedinice – određuju se sadržaji preko kojih će se dostići postavljeni ciljevi, za svaku od njih određuje se potreban broj časova (za sve tipove časova), ciljevi, nastavne metode, oblici rada, nastavna sredstva, korelacija. Preuzimanjem nastavnih tema, oblasti ili cjelina i broja časova za njih iz godišnjeg plana rada uspostavlja se veza između godišnjeg i operativnog plana. Vremenski period koji obuhvata operativni plan ne vezuje se za mjesec, već za broj časova potreban za realizaciju teme, oblasti, cjeline. Pri izradi operativnih planova nastavnici treba da imaju u vidu da operativni plan obuhvati zaokruženu programsku cjelinu. Tako, može se desiti da je za realizaciju određene teme potreban broj časova koji „pokriva“ približno jedan mjesec, ali i da se više tema može realizovati za taj vremenski period. Dimenzija vremena u operativnom planu treba da se veže i za kalendar rada škole. Treba voditi računa o zaokruživanju teme ili grupe tema prije pojedinih kraćih ili dužih raspusta za učenike. Tada treba učiniti odstupanja i ako je potrebno, napraviti promjenu u broju časova, predviđenih godišnjim planom, za jedan ili dva časa. Operativni plan (shema 2), se radi na sljedeći način: - Polazi se od godišnjeg plana rada, u kom je svakoj temi, oblasti ili cjelini iz predmetnog programa, u zavisnosti od sadržaja i složenosti ciljeva, dodijeljen broj časova. - U okviru teme analiziraju se ciljevi (informativni, formativni i socijalizacijski). Na osnovu tog i imajući u vidu raspoloživi fond časova za sve tipove časova, formulišu se nastavne jedinice. Dakle, složenost ciljeva, odnosno oblike ponašanja na određenim sadržajima, treba prevesti u nazive nastavnih jedinica i te formulacije upisati u operativni plan. Na taj način povezuju se sadržaji i ciljevi, određuje se i planira kojim sadržajima treba izložiti učenike da bi se postigli postavljeni ciljevi. - Nastavne jedinice treba poređati logičkim redom i tako ih upisivati u operativni plan. Na taj način svaka jedinica, a samim tim i svaki čas, dobija svoj redni broj. To omogućava prikazivane u dnevniku rada rednog broja svakog časa tokom nastavne godine. - Prilikom rasčlanjivanja nastavne teme na nastavne jedinice treba voditi računa da bude određeno i formulisano onoliko nastavnih jedinica koliko je moguće realizovati u raspoloživom fondu časova. Orjentacioni broj nastavnih jedinica može se dobiti kad se ukupni raspoloživi fond časova umanji za približno 40%. Na primjer: godišnji fond 108 časova umanjen za približno 40% je 65, to je broj jedinica i broj časova za obradu, preostala 43 časa treba rasporediti na ostale tipove časova (utvrđivanje, sistematizaciju...). Važno je napomeniti da je odnos broja časova za obradu i ostale tipove časova različit kod različitih predmeta i da se tim odnosima bave metodike predmeta. - Važan elemenat u operativnom planu je određivanje obrazovno-vaspitnih odnosno operativnih ciljeva časa. Oni proizilaze iz sadržaja i informativnih, formativnih i socijalizacijskih ciljeva, uključenih u nastavnu jedinicu posmatrane teme. Treba da ukažu koji se ciljevi žele postići na izabranom sadržaju sa odgovarajućim postupcima i aktivnostima, na konkretnom času.

12

- U obrascu operativnog plana, pored kolone operativnih ciljeva časa, nastavnici mogu dodati kolonu u kojoj se mogu navesti i aktivnosti učenika kroz koje učenik postiže postavljene ciljeve za taj čas. Takođe, nastavnici mogu u dnevnike rada upisivati postavljene ciljeve za svaki čas. O tom treba da se dogovore nastavnici odjeljenskih vijeća na nivou škole. - Tokom pripreme za određenu nastavnu jedinicu nastavnik se opredjeljuje za oblik, metodu rada i nastavna sredstva uz pomoć kojih će na najbolji način realizovati postavljene ciljeve. - Didaktički zahtjev za korelacijom nastavnih sadržaja posmatranog predmeta i ostalih predmeta rješava se saradnjom nastavnika odgovarajućih predmeta. - Poslije izvršene analize održanog časa nastavnik ubilježava zapažanja, evidentirajući i pozitivne i negativne elemente koji su bitno uticali na krajnji rezultat nastavnog časa. Ova zapažanja i napomene nastavnik koristi pri realizaciji istih sadržaja u paralelnim odjeljenjima, kao i u narednoj školskoj godini. - Tekuća korekcija planiranja sama je po sebi razumljiva i opravdana ako je nastavnik u toku praktičnog rada sa učenicima zaključio da su promjene nužne, ako je analizom određene nastavne situacije utvrđeno da se mogu primijeniti racionalnija i efikasnija rješenja od onih koja su planom bila predviđena. Važno je da se operativni plan radi tako da ima funkcionalnu vrijednost, a ne formalnu, za administrativnu upotrebu.

13

NASTAVNE JEDINICE

REDNI BROJ ČASA

BROJ ČASOVA ZA TEMU

NEDJELJA

TEMA ili TEME ili OBLAST

OPERATIVNI CILJEVI

Shema 2. - Izgled operativnog plana

14

OBLICI RADA

NASTAVNE METODE

NASTAVNA SREDSTVA

KORELACIJA

ZAPAŽANJA / NAPOMENE

Plan nastavnog časa Priprema nastavnika za rad na času obuhvata proučavanje operativnih ciljeva u okviru određene nastavne jedinice, osmišljavanje i planiranje aktivnosti učenika kroz koje će se oni dostići postavljene ciljeve i ovladati potrebnim stručnim i praktičnim znanjima, vještinama i kompetencijama. Priprema nastavnika je osnovni uslov za uspješan obrazovno-vaspitni rad. Pored elemenata koji se preuzimaju iz operativnog plana (redni broj časa, naziv nastavne jedinice, ciljevi, metode, oblici rada, nastavna sredstva), plan nastavnog časa treba da sadrži zadatke (obrazovno-funkcionalne, vaspitne), čijom realizacijom će se ostvariti postavljeni ciljevi. Samo jasno, precizno i jednoznačno postavljeni zadaci stvaraju pretpostavku za ostvarivanje ciljeva. Formulacija svakog zadatka mora učenika nedvosmisleno uputiti šta treba da radi, šta se od njega traži, koje su aktivnosti učenika na času. Zato zadaci treba da budu formulisani tako da odražavaju konkretnu aktivnost učenika, relevantnu za dati sadržaj. Zadaci treba da budu mjerljivi i provjerljivi, primjereni složenosti ciljeva, ostvarljivi u raspoloživom vremenu i neopterećujući za učenike svojim obimom. Nastavnik treba da ima u vidu činjenicu da se ista nastavna materija može učiti na više različitih načina i da nastavne situacije prilagodi znanju i psihofizičkim sposobnostima učenika pojedinih odjeljenja Formular plana nastavnog časa nije neophodan, plan se može raditi i u svesci. Važno je da je nastavni čas organizovan tako da je izbjegnuta svaka improvizacija, da je zastupljena sistematičnost i postupnost, da se u svakoj sekvenci časa zna šta, zašto i kako rade učenici, da se vide aktivnosti učenika. To je garancija uspješnog ostvarivanja ciljeva i zadataka svakog časa, kao zaokružene logičke i sadržajne cjeline.

15

Kontrola izvršenja plana Ispunjenje aktivnosti postavljenih planom može se kontrolisati sa stanovišta uvida u ispunjenje norme nastavnika i u stepen realizacije nastavne materije, predviđene predmetnim programom. Drugo stanovište kontrole izvršenja plana je pitanje postignutog učinka, provjere u kojoj su mjeri i koliko učenici uspješno usvojili odgovarajuća znanja, vještine i stavove. Tim se pitanjima bave rukovodstva škola i odgovarajuće ustanove, ali bitna uloga u kontroli predviđenog rada pripada samim nastavnicima. Vrijednost samokontrole ogleda se u objektivnoj analizi procesa nastave, sagledavanju propusta i nedostataka, traženju mogućnosti za poboljšanje metoda rada, za organizaciom obrazovno-vaspitnog rada koja podiže kvalitet procesa nastave i učenja. Planovi se rade zbog efikasnijeg i racionalnijeg nastavnog rada, njegove optimizacije. Od plana treba odstupati ako za to postoje stvarni razlozi. Pri tom, suštinska pažnja treba da je usmjerena na učenika, na njegova prethodna znanja, mogućnosti, interesovanja, na mogućnost sticanja i razvijanja novih znanja, na osposobljavanje učenika za primjenu stečenih znanja, ali i za samostalno sticanje znanja.

16

Literatura Doyl, D.: Inovacije u kurikulumima koje se zasnivaju na modularnim kompetencijama, EAR/Eurecna, 2003. Đorđević, J. Savremena nastava – organizacija i oblici, Naučna knjiga, Beograd, 1990. Furlan, I., Učenje kao komunikacija, Pedagoško-književni zbor, Zagreb, 1966. Gvozdenović, S.: Metodika nastave filosofije, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva , Podgorica, 1999. Ivić, I., Pešikan A., Antić S.: Aktivno učenje, Institut za psihologiju, Beograd, 2001. Kenić, V.: Metodička uputstva i organizacija praktične nastave, Zavod za izdavanje udžbenika, Sarajevo, 1986. Kroflič, R., Teoretski pristup planiranju i obnovi kurikuluma, Centar za razvoj univerziteta, Ljubljana, 1992. Milat , J.: Pripremanje za nastavu, Hrvatska zajednica tehničke kulture, Zagreb, 1995. Petrović, S. i drugi: Metodika nastave matematike, Zavod za udžbenike, Beograd, 1997. Poljak, V.: Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 1964. Roeders, P.: Interaktivna nastava, GTZ/DVV, Beograd, 2003. Stevanović, B.: Didaktika, Naučna knjiga, Beograd, 1980. Stojanović, B.: Metodika nastave mašinstva, Zavod za udžbenike, Beograd, 1992. Vilotijević, M.: Didaktika, Naučna knjiga, Beograd, 1999. www.cpi.si www.npro.edu.mk www.hinet.hr www.euvet.org www.min.edu.yu

17

Prilog 1. Jedna tema iz kataloga znanja za predmet matematika

Razred I Formativni ciljevi

Socijalizacijski ciljevi

učenik

učenik

Informativni ciljevi i sadržaji

Specifičnosti u izvodjenju

LOGIKA I SKUPOVI (orjentaciono 16 časova) ∗ Usvaja pojam iskaza. ∗ Navodi osnovne logičke operacije. ∗ Definiše iskazanu formulu. ∗ Usvaja pojam univerzalnog i egzistencionalnog kvantifikatora. ∗ Ponavlja znanja o skupovima i skupovnim operacijama.

∗ Definiše pojam Dekartovog proizvoda. ∗ Ponavlja znanja o pravouglom koordinatnom sistemu. ∗ Upoznaje se sa binarnom relacijom. ∗ Definiše osobine binarne relacije.

∗ Razlikuje tačne i netačne iskaze. ∗ Primjenjuje logičke operacije na konkretnim primjerima. ∗ Odredjuje istinitost iskaznih formula tablično npr. p ⇒ q ⇔ q ⇒ p; (p∧q) ⇔ p ∨ q p∧(q∨r) ⇔ (p∧q) ∨ (p∧q) ∗ Odredjuje elemente skupa zadatog na različite načine, npr. A = {n/n ∈ N ∧ n ≤ 5}; B = {z/z ∈ Z ∧ z2 ≤ 4}; C = {n/n ∈ N ∧ n = 2k ∧ k ∈ N ∧ n<11}. ∗ Odredjuje A ∩ (B ∪ C), A \ (B ∩ C). ∗ Odredjuje Dekartov proizvod kod konačnih skupova. ∗ Grafički predstavlja Dekartov proizvod, npr. [0,1] x [1,2] [0,1] x R ∗ Odredjuje elemente zadate relacije i prikazuje je grafički.

18

Razvija logičko mišljenje, sposobnost za dobro rasudjivanje i zaključivanje.

Razvija sposobnost jasnog i preciznog izražavanja.

Formativni ciljevi

Socijalizacijski ciljevi

učenik

učenik

Informativni ciljevi i sadržaji

Specifičnosti u izvodjenju

LOGIKA I SKUPOVI (orjentaciono 16 časova) ∗ Usvaja pojam preslikavanja.

∗ Dokazuje da je data relacija relacija ekvivalencije ili poretka (relacija jednakosti, djeljivosti u N, ...).

∗ Navodi vrste preslikavanja. ∗ Objašnjava zavisnu i nezavisnu promjenljivu, domen i kodomen. ∗ Usvaja pojam slaganja preslikavanja. ∗ Definiše pojam inverznog preslikavanja.

∗ Dokazuje da je (npr. f:R → R f(x) = ax + b, a ≠ 0) ''1-1'' i ''NA''. ∗ Rješava jednostavnije i složenije zadatke slaganja preslikavanja. ∗ Odredjuje inverzno preslikavanje linearnog preslikavanja, npr. f(x) = 2x – 4 ; f(x) = -½x + 1 ∗ Grafički prikazuje inverzno preslikavanje – simetrija u odnosu na pravu y = x.

19

Razvija misaone procese, a posebno smisao za pojmovno i apstraktno mišljenje.

Prilog II Godišnji i operativni plan za jednu temu iz predmeta Matematika

Škola: ________________________________________________________________

GODIŠNJI PLAN RADA

Nastavni predmet: _____________________________________________________ Obrazovni program: ____________________________________________________ Razred: ______________________________________________________________

Školska godina:

Sastavio predmetni nastavnik/nastavnici: __________________________________ Datum:

Članovi aktiva: Predsjednik aktiva: Mjesto i datum:

Pregledao: Datum: Zapažanja:

20

1.

Obrazovo-vaspitni ciljevi predmeta - Podstiče i razvija kod učenika logičko mišljenje, sposobnost za dobro rasudjivanje i zaključivanje. - Razvija kod učenika smisao za pojmovno i apstraktno mišljenje. - Razvija preciznost i konciznost u izražavanju. - Razvija samostalnost, sistematičnost i odgovornost prema radu. - Njeguje potrebu za dogradnju i sticanje novih znanja. - Da se učenik osposobi za korišćenje matematičke literature. - Da ukaže na opštost i široku primjenjivost nekih matematičkih rezultata. - Navodjenjem primjera iz fizike, hemije, geografije i ekonomije razvija svijest o prisustvu matematike u prirodnim i društvenim naukama. - Razvija osjećaj za lijepo putem skladnosti matematičkih odnosa i relacija. - Da pruži učeniku matematička znanja neophodna za nastavak školovanja. - Sticanje sposobnosti za povezivanje teorijskih i praktičnih znanja.

2.

Raspored nastavne građe po časovima

Red. br. teme

TIP ČASA NAZIV TEME

UKUPNO ČASOVA

1.

LOGIKA I SKUPOVI

16

2.

REALNI BROJEVI

9

3.

PROPORCIONALNOST VELIČINA

8

4.

GEOMETRIJA RAVNI

25

5.

TRIGONOMETRIJA PRAVOUGLOG TROUGLA

5

6.

RACIONALNI ALGEBARSKI IZRAZI

14

7.

LINEARNA FUNKCIJA. LINEARNA JEDNAČINA I NEJEDNAČINA. SISTEM LINEARNIH JEDNAČINA I NEJEDNAČINA

16

Pismeni zadaci, testiranje…

12 105

3.

Spisak udžbenika za učenike

Pavle Miličić, Vladimir Stojanović, Zoran Kadelburg, Branislav Boričić: - Matematika za prvi razred srednje škole; Naučna knjiga, Beograd – 1991. god. dr. Radoje Šćepanović, Dragoje Kasalica: - Zbirke zadataka za I i II razred srednjih škola; Podgorica – 2003. god. Za učenike koji postižu bolje rezultate Zbirka zadataka iz matematike Vene I

21

4.

Stručna literatura za nastavnike

Vladimir Stojanović, Dušan Lipovac, Velimir Sotirović: - Matematika za prvi razred srednjeg obrazovanja i vaspitanja; Naučna knjiga, Beograd – 1987. god. Pavle Miličić, Vladimir Stojanović, Zoran Kadelburg, Branislav Boričić, Slobodan Tmušić, Dragomir Raspopović: - Matematika sa zbirkom zadataka za prvi razred srednjeg obrazovanja i vaspitanja prirodno – matematičke struke; Naučna knjiga, Beograd – 1988. god. Pavle Miličić, Vladimir Stojanović, Zoran Kadelburg, Branislav Boričić: - Matematika za prvi razred srednje škole; Naučna knjiga, Beograd – 1991. god. dr. Radoje Šćepanović, Dragoje Kasalica: - Zbirke zadataka za I i II razred srednjih škola; Podgorica – 2003. god. Metodika nastave matematike.... Priručnici o savremenim metodama nastave i učenja... Matematičke enciklopedije2...

5.

Nastavne metode

Metoda razgovora, metoda usmenog izlaganja…

6.

Oblici rada

Pri obradi novog gradiva najčešće se primjenjivati frontalni oblik rada, pri utvrđivanju individualni. Rad u grupi I parovima primjenjivaće se...

7.

Nastavna sredstva/materijalne uslove - Trougao, lenjir, šestar; - Grafoskop; - Računarska video projekcija.

8.

Pismeni i ostali zadaci

Učenicima će se redovno zadavati domaći zadaci sa kraćim izračunavanjima, radi utvrđivanja i samoprovjeravanja stečenog znanja u školi. Na početku časa ih (zajedno) pregledamo i po potrebi ponovo riješimo. Četiri puta godišnje sveske ću pregledati i ocijeniti. Programom je predviđeno da se u toku nastavne godine rade 4 pismena zadatka. Pismeni zadatak se radi jedan školski čas, sa obaveznim časom pripreme i časom analize rezultata 2

U ovom primjeru nekoliko tačaka znači da će nastavnici sami dopuniti predložene iskaze, dodati literaturu, druge metode, oblike rada.

22

pismenog zadatka. Postavka zadataka biće umnožena i podijeljena učenicima. Broj i složenost zadataka odrediću prema strukturi učenika u odjeljenju, a biće od 3 do 5. Ako prostorni uslovi omoguće samostalan rad učenika, pripremiću jedni grupu zadataka, radi pregleda i vrjednovanja rezultata prema istom kriterijumu. Analiza rezultata pismenog zadatka obuhvatiće: koliko učenika nije riješilo nijedan zadatak, koliko je riješilo jedan, dva i više, koji zadatak je riješio najveći broj učenika, koji najmanji, koliko je učenika napravilo istu grešku …Kod analize zadataka učenicima će biti ukazano na mjesta gdje je najveći broj učenika griješio i kroz dijalog će biti data objašnjenja o načinu rješavanja… Učenici će biti blagovremeno obavješteni o terminu ili rednom broju časa za pismeni zadatak i o oblastima iz kojih će biti zadaci.

9.

Provjeravanje i ocjenjivanje znanja

Predznanje učenika će se provjeriti prije obrade novog gradiva kratkim testom. Radi provjeravanja kako su i koliko učenici savladali, razumjeli, usvojili određenu materiju, sa učenicima će se raditi kontrolne vježbe u trajanju od 15 do 20 min. Pregled i analiza radiće se zajedno sa učenicima… Času provjeravanja prethodiće čas sistematizacija gradiva teme za koju se planira provjeravanje… Ocjenjivanje je javno, učeniku se ocjena saopšatava i obrazlaže. Na početku godine učenici će biti upoznati sa kriterijumom ocjenjivanja. Kod ocjenjivanja pismenih zadataka učenicima će biti saopšteno da li se priznaje djelimično riješen zadatak, ispravan postupak, koliko bodova odnosno zadataka učenici treba da urade za ocjenu dovoljan, (npr: 30%)…

10.

Pomoć učenicima

Program dopunske nastave biće napravljen za grupu učenika koji nijesu usvojili iste nastavne sadržaje. Za djecu sa posebnim potrebama program će biti napravljen za svakog učenika posebno. Učenicima će biti omogućeno uključivanje u matematičku sekciju bez obzira na ocjenu, program rada sekcije biće im predstavljen na početku godine. Iz istorije matematike, primjena matematike na druga područja, računari i matematika, kvizovi znanja…

11.

Planirane vannastavne aktivnosti učenika/slobodne aktivnosti

Teme: Kako učiti i sticati radne navike. Opasnosti koje nose bolesti zavisnosti. Nenasilno rješavanje konflikata.

12.

Korelacija sa ostalim predmetima

Fizika…

23

13.

Ostale aktivnosti nastavnika

Organizacija takmičenja u školi između učenika istog razreda.

14.

Prijedlozi nastavnika za poboljšanje nastave/učenja

Podsticati učenike na korišćenje interneta i vanudžbeničke literature. Pripremanje planova rada, testova, pismenih zadataka zajedno sa nastavnicima stručnog aktiva.

24

OPERATIVNI PLAN RADA

TEMA / TEME Period:

Obrazovni program: Nastavni predmet: Razred: Školska godina:

Predmetni nastavnik: Datum:

Pregledao: Datum:

Zapažanja:

25

Iskaz. Logičke operacije sa iskazima

TIP ČASA

NASTAVNE JEDINICE

BROJ ČASA

TEMA

BROJ ČASOVA ZA TEMU

NEDJELJA

Operativni plan

1

O

2

U

OPERATIVNI CILJEVI

OBLICI RADA

NASTAVNE METODE

Usvajanje pojma iskaza i logičke operacije.

Frontalni

Metoda usmenog izlaganja

Primjena logičkih operacija; Razvijanje logičkog mišljenja.

Frontalni Ind.

Metoda razgovora

Određivanje istinitosti iskaznih formula

Frontalni Grupni Rad u parovima

Metoda razgovora

Razumijevanje važnijih zakona zaključivanja Određivanje elemenata skupa zadatog na različite načine; Korišćenje kvantifikatora; Primjena logičkih operacija; Uočavanje veza između logičkih i skupovnih operacija

Ind.

Metoda razgovora

Frontalni Grupni Rad u parovima

Metoda razgovora

Ind.

Metoda razgovora

I

16

Iskazne formule

LOGIKA I SKUPOVI

II

Skup i operacije sa skupovima

3

O

4

U

5

O

6

U

26

NASTAVNA SREDSTVA

KORELACIJA

ZAPAŽANJA/ NAPOMENE

Dekartov proizvod.

III

Relacije. Osobine relacija. …… Relacije. Osobine relacija. LOGIKA I SKUPOVI (nastavak)

Pojam preslikavanja. Vrste preslikavanja.

TIP ČASA

NASTAVNE JEDINICE

BROJ ČASA

BROJ ČASOVA ZA TEMU

NEDJELJA

TEMA

7

O

8

O

9

10

U

O

IV

Slaganje (kompozicija) preslikavanja

11

U

12

O

OPERATIVNI CILJEVI

Usvajane pojma Dekartov proizvod

Usvajanje pojma relacija i osobine relacija Određivanje elemenata zadate relacije i ispitivanje osobina relacije

OBLICI RADA

Frontalni Grupni Rad u parovima Frontalni Grupni Rad u parovima Ind.

NASTAVNE METODE

Metoda razgovora

Metoda usmenog izlaganja Samostalan rad učenika

Usvajanje pojma preslikavanje i pojmova oblast definisanosti i oblast vrijednosti funkcije.

Frontalni Grupni Rad u parovima

Metoda razgovora

Razumijevanje i objašnjavanje nezavisne i zavisne promjenljive. Razumijevanje”1-1” u “na” preslikavanje Usvajanje kompozicije preslikavanja

Frontalni Ind.

Metoda razgovora, samostalan rad učenika

Frontalni Grupni Rad u parovima

Metoda razgovora

27

NASTAVNA SREDSTVA

grafoskop

KORELACIJA

ZAPAŽANJA / NAPOMENE

V

Sistematizacija pređenog gradiva (kontrolna vježba)

Inverzno preslikavanje

13

14

15

16 VI

TIP ČASA

NASTAVNE JEDINICE Slaganje (kompozicija) preslikavanja

LOGIKA I SKUPOVI (nastavak)

BROJ ČASA

BROJ ČASOVA ZA TEMU

NEDJELJA

TEMA

U

OPERATIVNI CILJEVI

OBLICI RADA

Uvježbavanje kompozicije preslikavanja, Sticanje radnih navika

NASTAVNE METODE Metoda razgovora

Ind.

P

Sagledavanje stepena ostvarenosti sadržaja, radi uočavanja najčešćih nejasnoća kod učenika

(Metoda pismenih radova)

Frontalni Grupni Rad u parovima

Metoda razgovora

O

Razumijevanje inversznog preslikavanja na konkretnim primjerima

Ind.

Samostalan rad učenika

U

Određivanje inverznog preslikavanja, na pr. linearnog preslikavanja

. . .

28

NASTAVNA SREDSTVA

KORELACIJA

ZAPAŽANJA / NAPOMENE

Loading...

Planiranje obrazovno-vaspitnog rada - Centar za stručno obrazovanje

Planiranje obrazovno-vaspitnog rada Podgorica, 2006. Zora Bogićević Planiranje obrazovno-vaspitnog rada 2006. Izdavač Centar za stručno obrazovanj...

197KB Sizes 7 Downloads 7 Views

Recommend Documents

informativni bilten - Centar za Stručno Obrazovanje
Nov 19, 2010 - vgradu, održana je V godišnja Konferencija Zajednice praktičara u oblasti menadžmenta ljudskih potencija-

obrazovanje za interkulturalizam intercultural education - Eric
Problematika pripreme učitelja za interkulturalno obrazovanje ..... njinskih zajednica. Uspostava svih ovih vrsta komuni

Veleposlanikova priča - Centar za prirodnjačke studije - Paperzz.com
Ujedinjeni narodi, o s l o b o đ e n i n e m o ć i usred sukoba hladnog rata, m o g u p o n u d i t i n o v i s v e o p

Collins Paul Noble French booklet.pdf - Centar za edukaciju i kreativni
8. Creating French words. Use these conversion techniques to create several thousand French words out of English. Words

Strategija razvoja turizma FBIH 2008-2018 - Savjetodavni centar za
turizma BiH te povezivanju sa susjednim regijama – destinacijama izvan granica BiH, posebno u kontekstu ...... istoku

Muzejski dokumentacijski centar, Zagreb 2011.
Apr 1, 2011 - granica Hrvatske. Naime, u prilagođenom obliku, izložba je od 5. do 9. prosinca gostovala u sjedištu UN

DOCTOR ZA
Apr 26, 2012 - 2 tahun sejak postingan terakhir, Za baru aja rombak blog, newbie, jadi dari pagi sampai siang ini browse

MEDIA AND NATIONAL IDEOLOGIES - Media Centar Sarajevo
Jul 23, 2008 - be an important influence on the spread of a national(ist) forms of identification that provide little sp

hmdcdr - hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar domovinskog rata
programom iz 19. stolje}a, predvi|ala promjenu granica i uspostavu nove dr`ave (“krnja. Jugoslavija” ili ...... meta

Obrazac za eng CV
Zagreb for the year 2003/2004 and The Annual award of The society of university teachers, scholars and other scientists